Osnovna škola Velika Mlaka

     Napretkom znanosti, posebno razvojem genetike, otkriveno je da geni nose brojne informacije korisne za zivot covjeka. Primjena znanja iz podrucja genetike najvaznija je u medicini no i u svakodnevnom zivotu pojedine  informacije o nasim genima mogu nam znatno pomoci u prevenciji i ocuvanju zdravlja.   Takodjer, danas je dokazano da genski ustroj covjeka odredjuje i koja mu vrsta prehrane ili tjelovjezbe najbolje odgovara. Stoga poznavanje vlastitih gena moze pomoci ne samo u prevenciji bolesti vec i u odredjivanju vlastitog stila zivota, boljem poznavanju vlastitog tijela i donosenju pojedinih zivotnih odluka.

Svaka osoba drugacije reagira na prehranu i tjelesnu aktivnost

     Suvremena nutricionisticka genetika je u posljednjih nekoliko godina pocela mijenjati nas pristup zdravlju dajuci odgovore na pitanje kako genotip utjece na interakciju izmedju prehrane, tjelesna aktivnosti i najvaznije zdravlja. Istrazivanjima je identificiran niz genskih varijanti povezanih s indeksom tjelesne mase (ITM), regulacijom apetita, udjelom masnog tkiva u organizmu te motorickim i funkcionalnim sposobnostima. Svi oni imaju potencijalnu ulogu u razvoju pretilosti, kao i utjecaj na izvodjenje tjelesne aktivnosti. Pojedine varijante ovih gena mogu bitno utjecati na prilagodbu pojedinca na prehranu i odredjenu tjelesnu aktivnost.

     Svi su ljudi medjusobno razliciti - kako u fizickom izgledu, tako i u genskom ustroju, a sve trenutno popularne dijete opcenitog su djelovanja, stoga za neke ljude djeluju, dok za druge ne. S obzirom na geneticku jedinstvenost svake osobe nerealno je ocekivati da dvije osobe slijedeci istu dijetu ili trening pokazu jednake rezultate u gubitku tezine. Odredjena prehrana te vrsta i intenzitet vjezbanja koja nekome odgovara i daje zadovoljavajuce rezultate, za drugu osobu mogu biti potpuno pogresni. Kako bi se pronasla odgovarajuca kombinaciju prehrane i tjelovjezbe za pojedinu osobu provodi se gensko testiranje tj. analiza DNA, kojom je obuhvaceno osam genskih varijanti (polimorfizama). Buduci da cilja u samu srz - jedinstvenu gensku podlogu, ovaj se pristup prehrani i tjelovjezbi razlikuje od svih ostalih.

     Personaliziranim pristupom temeljenom na genotipu mozete ostvariti maksimalne rezultate za vlastito zdravlje, izgled i zadovoljstvo zivotom.

Prehrana i tjelovjezba prema genotipu

     Novija istrazivanja upucuju na to da nas genski ustroj odredjuje i koja nam prehrana odgovara te na koji nacin bismo trebali vjezbati. U personaliziranoj DNA analizi proucavaju se geni ukljuceni u metabolizam masti i ugljikohidrata, regulaciju osjecaja gladi i potrosnje energije, nastanak masnog tkiva te motoricke i funkcionalne sposobnosti.

     Analizom nekih od navedenih gena moze se saznati koje vam namirnice ne odgovaraju, odnosno s kojima je potrebno obogatiti vlastitu prehranu. Spomenutim testiranjem analiziraju se i genske varijante koje utjecu na odgovor pojedinca na tjelesnu aktivnost, a odnose se na njihov utjecaj na motoricke i funkcionalne sposobnosti. Tako postoje genske varijante koje odredjuju intenzitet i trajanje tjelovjezbe koja ucinkovito smanjuje tjelesnu tezinu (geni ADRB2, ADRB3). Nekim ljudima je dovoljno tek nekoliko sati tjelovjezbe tjedno, dok drugi nuzno moraju vise vremena izdvojiti za tjelesnu aktivnost zele li smrsaviti. Osim toga, neke genske varijante (geni ACE, ACTN3) odredjuju vrstu i tip tjelovjezbe koja osobi najbolje odgovara: treninzi izdrzljivosti (aerobni treninzi: trcanje, plivanje, aerobik) ili treninzi snage (sprint, vjezbe s utezima itd.). Tako postoje genske varijante povezane s aerobnom izdrzlj ivoscu i vazne su za sportase i rekreativce cija disciplina zahtijeva ovaj tip izdrzljivosti, jer povecavaju ucinkovitost aerobnog nacina dobivanja energije. S druge strane, postoje i genske varijante povezane s jakosti i snagom misica, odnosno udjelom brzokontrahirajucih misicnih vlakana koja je bitna za generiranje vece sile pri velikim brzinama kontrakcije. Analizom navedenih gena mozete optimizirati svoj program tjelovjezbe.

Genski kod za apetit

     Nedavna istrazivanja vodecih britanskih geneticara pokazala su kako neki ljudi imaju promjenu u njihovoj DNA koja im sprjecava osjecaj sitosti i stvara neutazivu zelju za hranom. Gen FTO nazivamo i „gladni gen“ buduci da stvara protein koji ima utjecaj na grelin - hormon koji stimulira osjecaj gladi. Ako imate promijenjen gen FTO, imat cete povisenu razinu hormona grelina, zbog cega mozete osjecati glad i imati povecan apetit, neovisno o tome da li ste nedavno jeli. Osim sto cesce osjecaju glad, ljudima koji imaju izmijenjenu varijantu gena FTO mozak drukcije reagira na visokokaloricnu hranu, tj. imaju povecanu zelju za masnom i slatkom hranom, sto im dodatno otezava pridrzavanje zdravoj prehrani i regulaciju tjelesne tezine. Istrazivanja su pokazala kako se razina grelina moze smanjiti tjelovjezbom, posebice trcanjem i voznjom bicikla, sto je puno ucinkovitije od npr. odlazaka u teretanu, a prehrana kod osoba s promjenom u genu FTO treba se bazirati na nesto visem unosu proteina.

    Na temelju rezultata analize navedenih gena odredjuje se personalizirani program prehrane i tjelovjezbe kako bi se osoba uspjesno rijesila suvisnih kilograma.

     Personalizirani pristup omogucuje optimalni nacin skidanja suvisnih kilograma, kao i prevenciju potencijalnih rizika, a prehrana i tjelovjezba prema genotipu je trajna informacija koje se mozete pridrzavati citav zivot za postizanje i odrzavanje optimalnih rezultata.

     Svi ovi testovi mogu se obaviti u Centru za preventivnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Stampar“ u suradnji s tvrtkom Genos d.o.o., Zagreb.

Jasminka Kistic, mag. mol. biol.

Genos d.o.o., Zagreb