Hrvatska enciklopedija dostupna je sada i online, što znači da korisnici mogu lako pretraživati tisuće i tisuće pojmova, koji su se do sada mogli naći u tiskanom izdanju, s napomenom da je internetsko dopunjeno s više od 2000 novih članaka.
2009. godine završena je knjižna enciklopedija u 11 svezaka, stoga je odlučeno da se daljnji rad u okviru Hrvatske enciklopedije, kao temeljnog programa Leksikografskog zavoda, nastavi u obliku računalne baze iz koje bi za nekoliko godina moglo proizići mrežno izdanje enciklopedije te druga elektronička i multimedijska izdanja.
U jesen 2011. započeo je rad na projektu mrežnog izdanja revizijom abecedarija i pisanjem novih članaka, a u 2012. i ažuriranje i dopune tekstova u računalnoj bazi. Pokretanjem mrežnog izdanja ušlo se u novu fazu, u kojoj slijede i određene koncepcijske inovacije, u eksplicitnijem autorskom profiliranju dijela makropedijskih i preglednih članaka (potpisivanje članaka, izabrana literatura), ali i u drugim člancima (linkovi na besplatno dostupne značajne knjige i članke, npr. u bazi Hrčak, i sl.) te u ilustracijskom dijelu enciklopedije (videomaterijali). Djelatnici Leksikografskoga zavoda predstavili su i novi dizajn Proleksis enciklopedije – novosti su u istaknutom sadržaju na početnoj stranici, članci iz rubrike Na današnji dan, koji prate tekuće obljetnice, a tu je i pretraživanje putem fotografija. Spomenuo se i Portal znanja, koji sadrži ranija, ali još uvijek aktualna izdanja Leksikografskoga zavoda te tako predstavlja digitalnu zavodsku biblioteku. Tu je i portal Hrvatska, zemlja i ljudi, objavljen u povodu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a koji je napravljen u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova na hrvatskome, engleskom i francuskome jeziku, a u pripremi je i izdanje na njemačkome
.jpg)
