„Otvorena rosa“ dvanaesta je po redu Valentova pjesnička zbirka, jednako beskompromisna kao i sve što je do sada napisao. Ovaj „čovjek kojeg je teško sažeti“ u ovoj knjizi na neki način sažima svoje bavljenje poezijom te razvija davno zamišljenu „tragičnu poetsku operu u četiri čina“ koja se bavi fenomenom rose i simbolikom djeteline s četiri lista. 

 O čemu sve možete čitati u knjizi čiji je put od ideje do objavljivanja trajao punih četrdeset godina? Kao i uvijek, od Valentove poezije možete očekivati provokaciju, simboliku, erotizam i urbane teme poput danas sveprisutnog fenomena korištenja društvenih mreža. Poezija, kao i ostale književne vrste, za Valenta je uvijek predstavljala područje borbe, prije svega protiv banalnosti svakodnevice. Njegova se književnost obraća svima koji ne žele i ne mogu pristati na osrednjost i ispraznost. Svi su pozvani da se kroz Valentovu čaroliju riječi okupe na ovom poetskom druženju, jer očekuje vas poezija – „divlja, svježa, surova i nepotkupljiva – jer je zrcalo svijeta.“ (Valent, „Otvorena rosa“)

Milko Valent, prozaik, pjesnik, dramatičar, esejist i kazališni kritičar, rođen je 1948. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Suradnik je stotinjak časopisa, magazina i novina te mnogih radijskih programa i nekoliko internetskih portala. Dosad je objavio 32 knjige. Zastupljen je u 29 antologija i 49 domaćih te inozemnih izbora, zbornika pregleda i panorama poezije, proze, drame i eseja. Brojni njegovi tekstovi prevedeni su dosad na trinaest jezika. Također je na njemački jezik prevedena novela „Nježna palisandrovina“ i izbor iz knjige poezije „Tihi alati“ (prijevod je dostupan na internetu), na francuski, mađarski i poljski drama „Gola Europa“, na makedonski roman „PlayStation, dušo“, a na engleski radiodrame „Neonski rubovi“ i „Tinta u oku“, kratke proze „Jazz za Aishu“, „Djevojka i bicikl“ i „Interkontinentalno drhtanje“ te drame „Gola Europa“, „Ground Zero Aleksandra“ i „Bordel divljih jabuka“. Dvije drame iz dramske trilogije „Zero“ („Gola Europa“ i „Ground Zero Aleksandra“) nagrađene su 2000. i 2002. trećom i prvom nagradom Marin Držić. Za svoj dotadašnji doprinos poeziji nagrađen je Maslinovim vijencem 2009. na 19. pjesničkoj manifestaciji Croatia rediviva. Za roman „Umjetne suze“, kao najbolje književno ostvarenje objavljeno u 2013., dobio je 2014. Nagradu Vladimir Nazor. (S tim je romanom bio među pet finalista književne nagrade Tportala za najbolji roman u 2013.) Na drugom natječaju Petrarca Festa za najbolji sonet dobio je 2015. treću nagradu za sonet „Rock’n’roll“. Za roman „Umjetne suze“ dobio je 2016. Književnu nagradu Stipan Bilić-Prcić, koju dodjeljuje Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Ivana Grubačević
Gradska knjižnica Velika Gorica
Središnji odjel za odrasle
Zagrebačka 37
tel: 6222-948
e-mail: posudba@knjiznica-vg.hr
web: www.knjiznica-vg.hr